Pojmovi u knjižničarstvu

Knjižnica

  • Ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na korištenje (ne)knjižnu građu i pruža različite knjižnične usluge svojim korisnicima. Postoje nacionalne, općeznanstvene, narodne, specijalne, visokoškolske i školske knjižnice.

Školska knjižnica

  • Nije samostalna ustanova, kao narodna ili nacionalna knjižnica, dio je škole i svrha joj je da građom i knjižničnim uslugama osigura učenicima i profesorima (samo)obrazovanje i usavršavanje.

Knjižnična građa

  • je sve ono što knjižnica skuplja, sređuje i daje korisnicima na raspolaganje – knjige, časopisi, CD-i, VHS i audio zapisi, E-publikacije… Dio te građe okuplja se u posebnim zbirkama: stara građa (antikviteti), zavičajna zbirka (publikacije objavljene u zavičaju, zavičajni pisci, sve što je objavljeno o zavičaju) i sl.

Referentna zbirka

  • (franc. referer = navesti, citirati, upućivati) dio je knjižnične građe koji se koristi samo u prostorijama knjižnice, a sadrži enciklopedije, bibliografije, sve vrste rječnika, leksikone, vodiče, adresare, atlase, godišnjake, telefonske imenike itd.

Stručna obradba knjižnične građe

  • Da bi knjižničari i korisnici znali što sve knjižnica ima i pronašli određenu jedinicu koja korisniku treba, građu knjižničar mora stručno obraditi – uvesti u inventarne knjige, klasificirati i katalogizirati…da bi u svim knjižnicama to knjižničari radili na isti način, postoje pravila kojih se oni moraju pridržavati. Najrašireniji klasifikacijski sustav u nas je Univerzalna decimalna klasifikacija ili UDK. Prema toj klasifikaciji knjige dobivaju svoj UDK broj i prema njemu se slažu na police. Klasifikacija je jako razrađena u podskupine, ali osnovnih je prvih deset skupina:
    Općenito. Znanost i znanje. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. InstitucijeFilozofija.Psihologija

    Religija. Teologija

    Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Obrazovanje.

    (Slobodna skupina, govori se da će je ubrzo zauzeti Medicina)

    Prirodne znanosti. Matematika. Fizika. Kemija. Biologija

    Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija. Tu su uglavnom stručne knjige koje zanimaju naše učenike i profesore: Elektrotehnika. Elektronika. Instalacije. Mjerenja. Telekomunikacije…

    Umjetnost. Rekreacija. Sport. Zabava

    Jezik. Lingvistika. Književnost

    Geografija. Biografije. Povijest

    Svaka od tih skupina ima svoje podskupine, brojevi se dodaju, pa broj 621.31:621.039 označava knjižničnu jedinicu koja govori o nuklearnoj centrali.

Katalog

  • popis građe rađen prema određenim pravilima. Nekad je bio na listićima, u kataložnim ormarićima, danas se rade elektronički. Neki su abecedni – prema autoru, neki stručni – raspoređuju građu u određene skupine prema podjeli znanosti, umjetnosti i djelatnosti, a ima i naslovnih. U abecednom moramo točno znati autorstvo, u naslovnom točan naslov, a u stručnom tražimo “sve o elektrodama” ili “telekomunikacije” i sl. Ako odemo npr. na stranice Sveučilišne knjižnice Rijeka i otvorimo bazu CROLIST, dobit ćemo katalog koji onda pretražimo – po bilo kojem od navedenih kriterija (u polju “odaberite pojam”: autor, naslov, struka – ključne riječi) i vidimo ima li knjižnica traženu građu: http://161.53.149.10/anew/search.html

Također pogledajte...