Knjižnica

  • Ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na korištenje (ne)knjižnu građu i pruža različite knjižnične usluge svojim korisnicima. Postoje nacionalne, općeznanstvene, narodne, specijalne, visokoškolske i školske knjižnice.

Školska knjižnica

  • Nije samostalna ustanova, kao narodna ili nacionalna knjižnica, dio je škole i svrha joj je da građom i knjižničnim uslugama osigura učenicima i profesorima (samo)obrazovanje i usavršavanje.

Knjižnična građa

  • je sve ono što knjižnica skuplja, sređuje i daje korisnicima na raspolaganje – knjige, časopisi, CD-i, VHS i audio zapisi, E-publikacije… Dio te građe okuplja se u posebnim zbirkama: stara građa (antikviteti), zavičajna zbirka (publikacije objavljene u zavičaju, zavičajni pisci, sve što je objavljeno o zavičaju) i sl.

Referentna zbirka

  • (franc. referer = navesti, citirati, upućivati) dio je knjižnične građe koji se koristi samo u prostorijama knjižnice, a sadrži enciklopedije, bibliografije, sve vrste rječnika, leksikone, vodiče, adresare, atlase, godišnjake, telefonske imenike itd.

Stručna obradba knjižnične građe

  • Da bi knjižničari i korisnici znali što sve knjižnica ima i pronašli određenu jedinicu koja korisniku treba, građu knjižničar mora stručno obraditi – uvesti u inventarne knjige, klasificirati i katalogizirati…da bi u svim knjižnicama to knjižničari radili na isti način, postoje pravila kojih se oni moraju pridržavati. Najrašireniji klasifikacijski sustav u nas je Univerzalna decimalna klasifikacija ili UDK. Prema toj klasifikaciji knjige dobivaju svoj UDK broj i prema njemu se slažu na police. Klasifikacija je jako razrađena u podskupine, ali osnovnih je prvih deset skupina:
    0 Općenito. Znanost i znanje. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije1 Filozofija.Psihologija

    2 Religija. Teologija

    3 Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Obrazovanje.

    4 (Slobodna skupina, govori se da će je ubrzo zauzeti Medicina)

    5 Prirodne znanosti. Matematika. Fizika. Kemija. Biologija

    6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija. Tu su uglavnom stručne knjige koje zanimaju naše učenike i profesore: Elektrotehnika. Elektronika. Instalacije. Mjerenja. Telekomunikacije…

    7 Umjetnost. Rekreacija. Sport. Zabava

    8 Jezik. Lingvistika. Književnost

    9 Geografija. Biografije. Povijest

    Svaka od tih skupina ima svoje podskupine, brojevi se dodaju, pa broj 621.31:621.039 označava knjižničnu jedinicu koja govori o nuklearnoj centrali.

Katalog

  • popis građe rađen prema određenim pravilima. Nekad je bio na listićima, u kataložnim ormarićima, danas se rade elektronički. Neki su abecedni – prema autoru, neki stručni – raspoređuju građu u određene skupine prema podjeli znanosti, umjetnosti i djelatnosti, a ima i naslovnih. U abecednom moramo točno znati autorstvo, u naslovnom točan naslov, a u stručnom tražimo “sve o elektrodama” ili “telekomunikacije” i sl. Ako odemo npr. na stranice Sveučilišne knjižnice Rijeka i otvorimo bazu CROLIST, dobit ćemo katalog koji onda pretražimo – po bilo kojem od navedenih kriterija (u polju “odaberite pojam”: autor, naslov, struka – ključne riječi) i vidimo ima li knjižnica traženu građu: http://161.53.149.10/anew/search.html